Digitalna kontrola u EU

Donosimo vrlo zanimljiv dokumentarac, bogat informacijama i podacima u kojem je stanju digitalna kontrola u EU i kako napreduju globalistički planovi na tu temu.

Sadržaj je obrađen u nekoliko poglavlja: digitalna kontrola i društveni megastroj, kontrola kretanja i pristupa, biometrijski masovni nadzor, cenzura i nadzor informacija, digitalna valuta središnje banke i sustavi društvenog kreditiranja. Sve je izvrsno potkrijepljeno i međusobno povezano, tako da zaista nakon gledanja filma, čovjek dobije dojam zaokružene cjeline.

Prije pojave digitalizacije, kontrole koje su države provodile nad svojim stanovnicima su ipak imale određena ograničenja. S digitalizacijom, ta su ograničenja nestala. Naš cijeli život danas ovisi o digitalnim podacima. Tko kontrolira te podatke, kontrolira i nas. Vrlo je jednostavno kazniti neposlušnog građanina, dovoljan je jedan klik mišem. S upotrebom AI, i klik mišem je nepotreban, AI će sve odraditi po ugrađenim algoritmima.

Europska unija i Europska komisija se već dugo pripremaju za naše digitalno porobljavanje. Vrlo su sistematični i dosljedni u tom poslu, tijekom godina se nižu razne uredbe i zakoni koji nas vode u distopijsku digitalnu budućnost. Sve su se zemlje članice obvezale da će do rujna 2023. godine uvesti jedinstveni sustav digitalnog identiteta – zato je nama ove godine AP svečano najavio da je digitalizacija na prvom mjestu. Puno zemalja je već uvelo digitalni ID, u nekim se zemljama poput Švedske, Finske, Danske, Nizozemske taj ID koristi već godinama. Plan je da do 2030. godine svaki čovjek posjeduje globalni jedinstveni broj pod kojim bi se bilježile sve transakcije i aktivnosti.

Interesantna je i informacija da, prema Statisti, 32 europske zemlje redovito koriste softver za biometrijsko prepoznavanje. Biometrijski sustavi traže puno podataka, te je tako EU 2019. godine odlučila spojiti nacionalne i europske baze podataka, kako bi dobili centralizirano upravljanje tim podacima.

Paralelno s uvođenjem digitalnog ID-a i digitalne kontrole, EU i Europska komisija rade na uspostavi cenzure i nadzoru komunikacije. Zakon o digitalnim uslugama kaže da je nevažno je li informacija istinita, ukoliko ta informacija po njima predstavlja društveni rizik, treba ju cenzurirati. Uredba o e-privatnosti nalaže pružateljima usluga, alatima za videokonferencije i operativnim sustavima da provjeravaju privatne poruke tražeći „sumnjivi“ sadržaj. Ovo se odnosi čak i na Signal i Telegram.

Digitalni euro nam se smiješi, a s njim i CBDC, programabilna digitalna valuta. Sve je to sigurno, jednostavno i ugodno za korištenje. Što to znači potpuno ukidanje anonimnosti u transakcijama i mogućnost totalne kontrole od strane države i centralne banke, to je izgleda sitnica u odnosu na taj silni komfor kupovanja s kauča ili plaćanja poreza iz naslonjača.

Sve je ovo već jako daleko otišlo, infrastruktura je postavljena i korak po korak uvode se novi zakoni i uredbe, krećemo se prilično brzo prema digitalnom konc logoru.

No, ipak, raste i broj ljudi koji postaju svjesni opasnosti digitalizacije i kontrole od strane države i megakorporacija. Možemo gledati na ljude i na društvo na drugačiji način od ovog centraliziranog digitalnog načina. Ne samo da možemo, nego i trebamo!

Počnimo razgovarati o tome u kakvom svijetu želimo živjeti!

#StopCBDC