Globalni summit o klimi COP28; što se iza toga krije i koji su naglasci?

U Dubaiju će se od 30. studenoga do 12. prosinca održati 28. konferencija Ujedinjenih naroda o klimi COP28, koja okuplja države potpisnice Okvirne konvencije UN-a o klimi.

Konferencija u Dubaiju, to je vidljivo iz pripremnih dokumenata i izjava aktera, nastavak je globalne kampanje u kojoj se klima promatra kao svjetonazorsko pitanje, a gdje se javlja svjetonazor, uvijek postoje pravovjerni i krivovjerni.

Konferencija, s nizom ranijih skupova, postavlja normativne zahtjeve pred čovječanstvo, odnosno ciljeve koji se ne tiču samo politike, zakonskih odredaba i pravila koja se tiču utjecaja gospodarstva, posebice industrije, na klimu, nego zadiru u područje privatnoga, određujući prihvatljive i neprihvatljive oblike ponašanja.

Simon Stiell, izvršni tajnik UN-a za klimatske promjene, na svome profilu na društvenoj mreži X u stilu propovjednika šalje dramatičnu poruku koja zvuči kao najava sudnjeg dana ako se čovječanstvo ne obrati i ne povjeruje u poruke koju šalje UN.

Konferencija se održava svake godine. Prva takve vrste pod krovom UN-a održana je 1979. u Ženevi, a 1992., na skupu pod nazivom “Konferencija UN-a o okolišu i razvoju” u Rio de Janeiru potpisana je Okvirna konvencija UN-a o klimi.

Na konferenciji u Kyotu 1997. potpisan je Protokol iz Kyota, kojim su prvi put međunarodno pravno utvrđeni ciljevi ograničenja emisije stakleničkih plinova u industrijskim zemljama.
Protokol je stupio na snagu 2005., a do kraja 2011. ratificirala ga je 191 država i Europska unija. SAD je odbio ratificirati protokol, a Kanada je 2011. iz njega istupila.

Utvrđivanje ciljeva borbe protiv klimatskih promjena

U idućim godinama, konferencije su se bavile uglavnom učincima Protokola iz Kyota, rokovima važenja i utvrđivanjem novih ciljeva borbe protiv klimatskih promjena.

U prosincu 2015. potpisan je Pariški protokol kao nasljedni dokument Protokola iz Kyota. Tim protokolom, kojega je potpisalo 195 država i EU, utvrđen je cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na dva stupnja niže od predindustrijskog doba, a države potpisnice obvezale su se poduzeti napore u cilju ograničenja zagrijavanja na 1,5 Celzijev stupanj.

Tadašnji američki predsjednik Donald Trump donio je odluku o istupanju svoje zemlje iz Pariškog protokola, koja je i provedena 2020., ali ju je njegov nasljednik Joe Biden povukao nekoliko mjeseci kasnije.

Mjere ograničavanja ljudskog utjecaja na negativni razvoj klimatskih okolnosti zahtijevaju usklađenu akciju cijele međunarodne zajednice, a posebno izazovnim pokazalo se pitanje uloge visoko razvijenih zemalja i njihova odnosa prema nerazvijenima.

Različiti ciljevi i mogućnosti

Posebice kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, jednu od bitnih točaka međunarodne suradnje predstavlja činjenica da su visoko razvijene zemlje prilagodljivije od manje razvijenih, koje ne posjeduju mehanizme brze prilagodbe globalno utvrđenim normama.

Uoči konferencije u Dubaiju, skraćeno nazvane COP 28, izvršene su pripreme u vidu provjere provedbe kriterija utvrđenih Pariškim protokolom i napretka u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

U Dubaiju će se predočiti rezultati procjene napretka i u kojoj je mjeri u nacionalnim okvirima svake od država potpisnica moguće ostvarivati te ciljeve.

Papa se uključio u globalnu raspravu o klimi

Nedavno objavljeno izvješće pokazuje da je protokol doveo do napora u zaštiti klime na svjetskoj razini, ali da nacionalni programi nisu ni blizu ostvarivanja zacrtanih ciljeva.

Iz izvješća također proizlazi da države potpisnice moraju pojačati financiranje projekata zaštite klime.

Ove će godine na Konferenciji o klimi prvi put sudjelovati i papa. Uoči njezina održavanja, papa Franjo objavio je apostolsko pismo Laudate Deum (slavite Boga) u kojoj poziva na dosljedno djelovanje glede klimatskih promjena i izražava protivljenje nijekanju klimatskih promjena.

Sredinom mjeseca najavljeno je da će Francuska, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Švedska, Južna Koreja i domaćin konferencije Ujedinjeni Arapski Emirati zatražiti na konferenciji utrostručenje nuklearnih kapaciteta do 2050. godine.

Time je nastala nova preprema usklađenom djelovanju međunarodne zajednice u zaštiti klime, budući neke razvijene države zagovaraju zabranu nuklearne energije.

Pitanje vjerodostojnosti

Nadalje, upitno je sudjelovanje proizvođača nafte u radu konferencije. Više od stotinu političara iz Europe i Amerike zatražilo je smjenu predsjednika konferencije COP 28 Ahmeda al Jabera, koji je na čelu “Abu Dhabi National Oil Company” (ADNOC), jedne od najvećih naftnih tvrtki na svijetu.

Kritičari se pribojavaju da bi povezanost naftne industrije i organizacije konferencije moglo ugroziti sami uspjeh konferencije, odnosno ostvarivanje njezinih dugoročnih ciljeva.

Nesuglasice unutar složenog međunarodnog mehanizma konferencije pojavile su se i glede zahtjeva nekih čimbenika za povećanjem korištenja fosilnih goriva, što je glavni tajnik UN-a António Gueterres nazvao “moralnim i gospodarskim ludilom”.

Istodobno, uoči konferencije pojavile su se i tvrdnje da organizatori konferencije svjesno šire pogrešne informacije kako bi svoje ciljeve prikazali kao klimatski opravdane.

Ujedinjeni Arapski Emirati – predvodnik u zaštiti svijeta od štetnih klimatskih promjena?!

Neki mediji, uključujući i britanski Guardian, tvrde da organizatori konferencije ciljano uređuju stranice na Wikipediji kako bi se organizator, Ujedinjeni Arapski Emirati, prikazali kao predvodnik u zaštiti svijeta od štetnih klimatskih promjena.

Ciljano poliranje ugleda poznata je po nedavnom primjeru Svjetskog nogometnog prvenstva, kad je cijeli svijet bio izložen uvjeravanjima da je Katar zaslužio biti organizator prvenstva, unatoč općem uvjerenju koje je do tada vladalo da nogometna prvenstva organiziraju nogometne nacije, ili barem one u kojima nogomet ima veliku perspektivu.

No, novac mijenja sve, pa i svijest. Navodno je čitava vojska suradnika angažirana na tome da na društvenim mrežama izazove dojam da su Ujedinjeni Arapski Emirati ogledni primjer ekološki osviještene države i primjer kamo svijet treba ići u ekološkom smislu.

Rasprava o klimatskim promjenama i klimatski aktivizam sadrže elemente ideologije, posebice kad je riječ o određenim vrijednosnim, pa čak i vjerskim postulatima koji se pritom ističu.

Zabrinutost za okoliš i osjećaj odgovornosti za ljudsko djelovanje u prirodi načelno gledano odgovaraju svakom moralu i o tome bi se lako mogao postići opći konsenzus.

Nesporazumi nastaju kad se ljudska odgovornost za okoliš predstavlja kao potreba za upravljanje prirodom u vidu sustavnih zahvata u tijek prirodnih procesa, ili kad se određeni ustaljeni oblici ponašanja proglašavaju štetnima.

Veganska prehrana

Čak i prehrana postaje ideološko pitanje, primjerice kad se određeni oblici prehrane stave na popis opće štetnih pojava, odnosno, kad se drugi oblici prikazuju kao izraz odgovornosti za sudbinu čovječanstva.

Veganska prehrana, radikalno izbjegavanje hrane životinjskog podrijetla, stvar je osobnog odabira. No problem nastaje kad se takva ili neka druga prehrana prikazuje kao spasenjsko pitanje, pa onda svi oni koji se drugačije ponašaju postaju grešnici. Te i slične društvene tendencije nisu ništa drugo nego pokušaji stvaranja novih religija ili barem ideologija koje su u pravilu isključive jer imaju totalitarne elemente.

Konferencija u Dubaiju u tom pogledu slijedi određene obrasce, bilo to namjerno ili ne.

Sudionicima konferencije bit će služena veganska hrana. Samim tim, u skladu s nekim ideološkim zasadama, oni su spasitelji svijeta.

Izvor:

https://narod.hr/svijet/uskoro-pocinje-globalni-summit-o-klimi-sto-se-iza-toga-krije-i-koji-su-naglasci