imigracije

Ristić: Imigracija je izazov društvenom ugovoru na kojemu počiva svaka zajednica

U izbornoj godini pred nama vjerojatno će po prvi put pitanje imigracija biti postavljano kao važno političko pitanje. Da je prvi put, to nije ni čudno, jer smo dosad imali samo “sezonsku imigraciju”, vezano za poslove u turizmu.

Međutim, to više nije slučaj, već ljudi dolaze raditi i preko cijele godine, tako da trenutno imamo oko 100 tisuća stranih radnika, dok se pretpostavlja kako bi iduće godine taj broj mogao premašiti 200 tisuća, piše Borislav Ristić u kolumni za Večernji list.

Naravno, o problemu imigracije se može govoriti iz različitih kutova – s ekonomskog, kulturološkog, moralnog aspekta – jer imigracija dotiče i mijenja društvo u svim njegovim segmentima. No, za jednu političku zajednicu i njezin politički ustroj, ona mora biti prvenstveno političko pitanje. Ako se izgubi iz vida taj temeljni aspekt problema, postoji opasnost da se problem razvodni i izgubi u moraliziranju i strančarenju.

Odgovornost elita naspram društvu

Svaka politička elita ima neke osnovne obveze prema društvu koje predstavlja i vodi. Ako ne ispunjava te osnovne dužnosti i njezina funkcija elite postaje besmislena. Prije svega, tu je briga o javnom redu i poretku. Jer, koja je svrha ako ste vođa nekog čopora, ako je vaš čopor prepušten anarhiji i zakonima džungle? Stoga je primarna dužnost svih vladara oduvijek bila održavanje reda i provođenje zakona i lokalnih običaja.

Postoje i druge osnovne dužnosti vlasti, poput obrane od izvanjskog neprijatelja i vladavine prava. Potom, postoje i dužnosti vlasti koje su posebne za svako društvo, poput njegovanja nekih temeljnih ideoloških narativa, na kojima to konkretno društvo počiva. Primjerice, u zapadnim društvima je jedan od takvih mitova zaštita privatne svojine i provođenje ugovora, bez čijeg poštivanja svaka vlast gubi legitimitet.

Briga o ovim osnovnim dužnostima je osnovna funkcija svake vlasti. One sačinjavaju najvišu vrijednost nekog društva. Ako vlast poštiva te dužnosti, kažemo kako živimo u “dobrom i uređenom društvu”. Zato se i kaže kako je državljanstvo najviša vrijednost za svakog građanina neke države. Ako vlast ne brine o ovim svojim osnovnim dužnostima prema društvu, ona uništava osnovnu vrijednost koju građani posjeduju.

Imigracija u kontekstu državljanstva

I tu dolazimo do pitanja imigracije, jer preko tog pitanja postajemo svjesni osnovne vrijednosti posjedovanja državljanstva. Jedna od najgorih stvari koje su se kolektivnom Zapadu dogodile zadnjih desetljeća jest sakralizacija pitanja imigracije od strane elita. To znači da je to pitanje postalo moralno sumnjivo uopće pokretati i o njemu raspravljati. Imigracija i otvorene granice postale su svete krave zapadnih elita.

Čitava je stvar oko imigracije tom moralnom ucjenom okrenuta na glavu. Sjećamo se samo kako je Merkel 2015. s beskrajnom povjerenjem u vlastitu moralnu ispravnost pokrenula najveću političku i moralnu katastrofu koja je pogodila Europu od osnivanja Europske unije. Izvrnutom je logikom kao osnovnu dužnost države definirala brigu o strancima na račun vlastitih građana, čime je devalvirana i vrijednost članstva u EU.

Imigracija može voditi slomu pravnog poretka

Ako se slažemo kako je osnovna dužnost svake države briga o sigurnosti njezinih građana, vladavina prava i očuvanje vrijednosti državljanstva, onda je jasno kako imigracija predstavlja direktan izazov društvenom ugovoru na kojem počiva svaka zajednica. Iskustvo Europe i SAD nam svjedoče o tome kako imigracija može voditi ka slomu samog pravnog poretka i sigurnosti građana – pljački samog državljanstva.

To iskustvo i za nas treba biti opominjuće, jer uskoro ćemo se i sami naći pred tim bezdanom, u kojem politička elita spremno odbacuje dužnosti prema vlastitim građanima. To je zadnja i najveća pljačka koja nam prijeti.

 

Izvor: https://narod.hr/hrvatska/ristic-imigracija-je-izazov-drustvenom-ugovoru-na-kojemu-pociva-svaka-zajednica