by Zar u Rusiji nema jednako poslušnih američkih lutaka? Jesu li samo Ukrajinci bili zombirani?
Da, i ovdje treba napomenuti da se gotovo isto događa i sa Centralnom bankom, ali samo po drugim pitanjima.
Prije nego što prijeđemo na Centralnu banku, dopustite mi da pojasnim. Rekli ste da radite na uvođenju nove valute. I u kojem formatu i s kojom ekipom?
— Prije nego što prijeđemo na Centralnu banku, dopustite mi da pojasnim. Rekli ste da radite na uvođenju nove valute. I u kojem formatu i s kojom ekipom?
To radimo već dosta dugo, kao skupina znanstvenika. Prije 10 godina, na Ekonomskom forumu u Astani, predstavili smo izvješće “Ka održivom rastu kroz pravedni svjetski ekonomski poredak” s nacrtom tranzicije na novi globalni financijski i monetarni sustav, gdje smo predložili reformu sustava MMF-a na temelju tzv. — pod nazivom posebna prava vučenja, a na temelju modificiranog sustava MMF-a – stvoriti svjetsku valutu namire. Ta je ideja, inače, u to vrijeme izazvala veliko zanimanje: naš je projekt prepoznat kao najbolji međunarodni gospodarski projekt. No, u praktičnom smislu, nijedna država koju su predstavljale službene monetarne vlasti nije bila zainteresirana za ovaj projekt, iako su uslijedile objave Nursultana Nazarbajeva, koji je predložio novu valutu. Mislim da je ponudio altyn.
Altyn? Zanimljivo je.
Da, njegov članak na ovu temu objavljen je čak i u Izvestiji. No, do pregovora i političkih odluka nije došlo i do danas je to ostaje samo stručni prijedlog. Ali siguran sam da nas trenutna situacija prisiljava da vrlo brzo kreiramo nove instrumente plaćanja i namire, jer će dolar biti praktički nemoguće koristiti, a rublja ne može pronaći stabilnost zbog nesposobne politike Središnje banke, koja zapravo, djeluje u interesu međunarodnih špekulanata.
Objektivno, rublja bi uz juan i rupiju mogla postati rezervna valuta. Bilo bi moguće prijeći na više valutni sustav koji se temelji na nacionalnim valutama. Ali još uvijek trebate neki ekvivalent za određivanje cijena… Trenutno radimo na konceptu razmjenskog prostora Euroazijske ekonomske unije, gdje je jedan od zadataka formiranje novih cjenovnih kriterija. Odnosno, ako želimo da se cijene metala formiraju ne u Londonu, nego u Rusiji, baš kao i cijene nafte, onda to podrazumijeva pojavu neke druge valute, pogotovo ako želimo djelovati ne samo unutar Euroazijske ekonomske unije, već i u Euroaziji u širem smislu, u središtu novog svjetskog ekonomskog poretka, pri tome mislim na Kinu, Indiju, Indokinu, Japan, Koreju i Iran. To su velike zemlje koje sve imaju svoje snažne nacionalne interese. Nakon sadašnje povijesti zapljene dolarskih rezervi, mislim da niti jedna zemlja neće htjeti koristiti valutu druge zemlje kao rezervnu valutu. Dakle, trebamo neki novi alat. A takav alat, s moje točke gledišta, prvo može postati određena sintetička valuta namire, koja bi se gradila kao takav agregirani indeks.
Mogu li dobiti neke primjere? Što je?
Pa, recimo ecu – bilo je takvo iskustvo u Europskoj uniji. Izgrađena je kao košarica valuta. Sve zemlje koje sudjeluju u stvaranju nove valute namire moraju imati pravo da svoju nacionalnu valutu imaju u ovoj košarici. A zajednička valuta se formira kao indeks, kao ponderirana prosječna komponenta ovih nacionalnih valuta. Ovome moramo dodati, s moje točke gledišta, robe kojima se trguje na burzi: ne samo zlato, već i naftu, metal, žito i vodu. Svojevrsni paket robe, koji bi, prema našim procjenama, trebao sadržavati oko 20 proizvoda. Oni, zapravo, formiraju globalne cjenovne proporcije i stoga moraju sudjelovati u košarici kako bi formirali novu valutu namire. I trebamo međunarodni ugovor koji će definirati pravila za optjecaj ove valute i stvoriti organizaciju poput Međunarodnog monetarnog fonda. Inače, mi smo prije 15 godina predlagali reformu MMF-a, ali sada je već očito da će se novi monetarni financijski sustav morati graditi bez Zapada. Možda će joj se jednog dana Europa pridružiti i Sjedinjene Države također biti prisiljene to priznati. Ali ipak je jasno da ćemo bez njih morati graditi, primjerice, na temelju Šangajske organizacije za suradnju. No, to su samo stručna promišljanja koji ćemo u idućih mjesec dana dostaviti službenim tijelima na razmatranje.
A na razini vlade ili na razini predsjednika?
Najprije ćemo ga poslati odjelima koji su nadležni za ova pitanja. Razgovarat ćemo, razviti neko zajedničko shvaćanje i onda doći na političku razinu.
“Središnja banka nastavlja svoju politiku povlađivanja neprijatelju”
Na svom telegram kanalu pišete da je preostalo samo nacionalizirati Banku Rusije. Zašto još nije završeno? Ovdje, na primjer, postoji stajalište da Elvira Nabiullina ostaje na svom mjestu, ali više neće upravljati ničim ozbiljnim. Možete li to opovrgnuti ili potvrditi?
Znate, ne želim se baviti teorijom zavjere.
“Je li ovo teorija zavjere?”
Da, možemo govoriti o američkoj dubokoj državi u terminima zavjere. U ovom slučaju, teorija zavjere je vrlo prikladan način razmišljanja, jer u Americi, iza paravana predsjednika i kongresmena, postoje neke duboke snage — specijalne službe. Ali kod nas je sve jednostavno. Imamo predsjednika, šefa države, koji je izgradio vertikalu vlasti. Apsolutno razumijemo kako se formira parlament i pravosudni sustav. Ovdje se općenito ne može primijeniti nikakva teorija zavjere. Isto vrijedi i za Centralnu banku. Podsjećam da je, prema zakonu o Centralnoj banci, sva njena imovina federalna. Dakle, Centralna banka je državna struktura, u to nema sumnje.
Upravni odbor Središnje banke imenuje državna Duma na preporuku predsjednika. Dugi niz godina radio sam kao predstavnik u Nacionalnom bankovnom vijeću koje nadzire rad Centralne banke. Mogu reći da nema sumnje da je Centralna banka državno tijelo koje regulira monetarni promet, a ujedno je i glavni financijski regulator u zemlji.
Ali postoje nijanse. Ustav propisuje da Centralna banka svoju politiku vodi samostalno, odnosno neovisna je o Vladi. Ali to ne znači da je neovisna o državi. Ovo je vladina agencija. Naš pravosudni sustav također je službeno neovisan o vlasti. Dakle, kao neovisno tijelo, Centralna banka je ipak formirana kao državno regulatorno tijelo i mora ispunjavati zadaće koje su neophodne za razvoj našeg gospodarstva. Za to je potrebno uključiti Centralnu banku u strateško planiranje. Klasična teorija monetarne cirkulacije propisuje da bi glavni cilj monetarnih vlasti, odnosno Centralne banke, trebao biti stvaranje uvjeta za maksimiziranje ulaganja. To je upravo ono što bi bankarski sustav trebao učiniti — maksimizirati ulaganja. Jer što je više ulaganja, što je veća proizvodnja, to je veća tehnička razina, što su niži troškovi i niža inflacija, to je gospodarstvo stabilnije. Makroekonomska stabilizacija u suvremenom gospodarstvu može se postići samo na temelju ubrzanog znanstveno-tehnološkog napretka. Pokušaji ciljanja inflacije, koju Centralna banka praktički oponaša zadnjih 10 godina, manipulirajući ključnom kamatnom stopom na pozadini slobodno plivajućeg tečaja rublje, kratkovidni su, primitivni i kontraproduktivni. Ove mjere MMF obično preporučuje nerazvijenim zemljama koje ne znaju same razmišljati.
Što je ciljanje inflacije u praksi? Riječ je o iznimno primitivnom i interno kontradiktornom skupu mjera čija primjena tjera gospodarstvo u stagflatornu zamku. Središnja banka bacila je rublju da se slobodno kreće, što je apsurdno sa stajališta ciljanje inflacije u otvorenom gospodarstvu, gdje tečaj izravno utječe na cijene. I vidimo kako devalvacija rublje povremeno ubrzava cijene. Osim toga, sveli su monetarnu politiku na samo jedno apsolutno primitivno sredstvo — manipulaciju ključnom kamatnom stopom. No, ključna stopa je postotak po kojem Centralna banka izdaje novac gospodarstvu i povlači novac iz gospodarstva. Njeni pokušaji suzbijanja inflacije podizanjem kamatne stope ne uspijevaju u modernom gospodarstvu, jer što je kamata viša, to je manje kredita, manje ulaganja, niža je tehnička razina i konkurentnost. Pad potonjih dovodi do devalvacije rublje za 3-4 godine, nakon što podignu kamatnu stopu tobože boreći se protiv inflacije. Pustivši da tečaj rublje slobodno pluta, u biti su ga ostavili na milost i nemilost valutnim špekulantima. Amerikancima se ova politika jako sviđa, pa jako hvale vodstvo naše Centralne banke i Ministarstvo financija. Uostalom, što je njima važno? Važno im je da je sve vezano uz dolar, tako da rublja bude nestabilna “banana” valuta. I to je paradoks, jer je broj deviznih rezervi Ruske Federacije nedavno bio 3 puta veći od novčane mase u rubljima! To znači da bi Centralna banka mogla stabilizirati tečaj na bilo kojoj razini. Ali nije.
A tko su špekulanti kojima je Centralna banka zapravo bacila rublju na milost i nemilost? Glavni špekulanti su američki hedge fondovi, koji zapravo oblikuju tečaj rublje manipulirajući tržištem. A Centralna banka to ne primjećuje, odnosno čini se da ne primjećuje. Kako bi ih zadržala na deviznom tržištu podizanjem kamatne stope, Središnja banka ubija kredite i čini naše gospodarstvo ovisnim o stranim izvorima kredita, a devizni financijski sustav ovisnim o interesima špekulanata. U čijem je interesu Centralna banka radi, skrivajući se iza floskula poput “ciljane inflacije”, koja je zadnjih godina sramotno podbacila u realnoj dinamici cijena. Dakle, imamo najslabiju točku cjelokupnog sustava nacionalne sigurnosti općenito — to je Centralna banka. Njegovo vodstvo je preplavljeno neprijateljskim kognitivnim oružjem, drugim riječima, zombirano njime. Zapravo, naše monetarne vlasti rade ono što neprijatelju treba.
Inače, matematički i kronološki dokazao sam da je prvi val sankcija Rusiji uveden tek nakon što je Centralna banka pripremila teren za to, naime, pustila je tečaj rublje da slobodno pluta i najavila da će podići kamatnu stopu ako počne inflacija u zemlji. Čim je Centralna banka usvojila ovu čudnu politiku, Amerikanci su odmah uveli sankcije. Njihovi špekulanti osigurali su kolaps tečaja rublje, što je izazvalo inflatorni val, a Centralna banka je po naputku MMF-a podigla kamatnu stopu, što je potpuno paraliziralo naše gospodarstvo. Ukupna šteta uzrokovana ovom politikom već je dosegla 50 bilijuna rubalja ne proizvedenih proizvoda i približno 20 bilijuna rubalja nerazvijenih investicija. Sada ovome trebamo dodati 300 milijardi dolara uloženih u stranu imovinu koja je trenutno zamrznuta – to je šteta.
Dakle, kada govorimo o nacionalizaciji Centralne banke, ne govorimo o njenoj formalnoj nacionalizaciji (ona je već nacionalizirana), nego o njenom dovođenju u politiku koja je u skladu s nacionalnim interesima. Sada je njegova politika suprotna nacionalnim interesima. I tu nema teorije zavjere. Vidimo u čijim se interesima takva politika provodi. Središnja banka podigla je kamatnu stopu na 20 posto, čime je bankarima dala dominantan položaj u gospodarstvu. Imajući najskuplji i oskudniji resurs, novac, oni određuju koje će poduzeće opstati, a koje će umrijeti, bankrotirati i tako dalje. Rastuće kamatne stope čitavo rusko gospodarstvo čine taocem šačice bankara. Ovo je prvo. Drugo, uprava Centralne banke dopustila je još jedan kolaps tečaja rublje i zatvorila mjenjačnicu. Kao rezultat toga, danas su banke postale glavni špekulanti valute: kupuju stranu valutu za oko 90 rubalja po dolaru, a prodaju je za 125 rubalja. Razlika se za njih namiruje kao superprofit.
Ali zašto Središnja banka Ruske Federacije, po vašem mišljenju, vodi politiku u interesu neprijatelja?
Kao što sam rekao, on to radi na preporuku Međunarodnog monetarnog fonda. No, njene interese dijele i naše velike banke, kojima se ova politika objektivno sviđa, kao i naše valutne i financijske strukture koje su također uključene u manipuliranje tečajem rublje. Stoga se oko te politike formira utjecajan lobi koji tu politiku podupire temeljem svojih privatnih interesa. Ti su interesi u suprotnosti s interesima zemlje, oni su im izravno suprotni. A ako pogledate što Centralna banka radi danas, ne sumnjam da ona nastavlja svoju politiku povlađivanja neprijatelju. Potkopava makroekonomsku stabilnost dopuštajući međunarodnim špekulantima da manipuliraju tečajem rublje i ne kontrolira valutnu poziciju banaka koje su postale špekulanti valute, iako bi Centralna banka mogla lako povući banke s deviznog tržišta fiksiranjem njihove valutne pozicije, zabranjujući bankama kupovinu valute. I drugo, podizanjem kamatne stope, Centralna banka je zapravo ubila ulaganja u razvoj ruskog gospodarstva, koja su sada prijeko potrebna, prvenstveno za supstituciju uvoza i za obnovu gospodarskog suvereniteta, dok naše vodstvo kaže da nas ne treba biti strah sankcija, jer stvaraju uvjete za gospodarski rast, za zamjenu uvoza…
Gledajte, otprilike trećina uvoza iz EU napustila je naše tržište. To su ogromne mogućnosti za zamjenu uvoza. Ako pretpostavimo da će naša poduzeća početi razvijati ova tržišta, onda ćemo se razvijati po stopi od 15 posto godišnje. Ali za to su potrebni krediti. Zamjena uvoza ne može se dogoditi bez kredita. Potrebni su nam krediti za postavljanje proizvodnih pogona, razvoj novih tehnologija i pokretanje neaktivnih proizvodnih pogona. Odavno smo razvili takvu strategiju naprednog razvoja u Akademiji znanosti i promoviramo je. Ali, nažalost, luda politika Centralne banke, s naše točke gledišta, ima specifične utjecajne strukture kojima se sviđa i podržavaju. Zato je ova politika tako stabilna.
“Možete stabilizirati rublju za tri dana”
Sergej Jurjevič, ako ovo nije teorija zavjere, zašto onda Centralna banka nastavlja voditi takvu politiku? Samo na temelju interesa lobista?
Komercijalne banke ostvaruju 40% profita na valutnim špekulacijama. Kupljeno za 90 rubalja po dolaru, prodano za 125. 35 rubalja — ništa lakše! Kao rezultat toga, doživljavamo inflaciju, uvoz je sve skuplji, a svi vide ovaj ludi tečaj. Cijene svih dobara rastu, ali banke ostvaruju super-profit.
Opet se oko te politike formirao vrlo utjecajan lobi, a za mnoge ljude priznati neuspjeh takve strategije znači, zapravo, priznati svoju nesposobnost, pa čak i sabotažu. A špekulanti s velikim bankama dosta su utjecajne strukture u našoj zemlji koje utječu na donošenje odluka.
Pa, što ako prva osoba ne dobije ovu informaciju, da li je blokirana?
Dok sam bio savjetnik, dao sam vam ovu informaciju.
Jesu li vas poslušali?
Da, bilo je rasprava, raspravljalo se na gospodarskom vijeću, onda je zatvoreno da ne bi smetalo dužnosnicima. Ne želim to sada komentirati. Danas vidimo da ako ne promijenimo monetarnu politiku, nećemo moći preživjeti u ovom hibridnom ratu. Sada se moramo suprotstaviti gospodarskim sankcijama ozbiljnim povećanjem domaće proizvodnje. Za to postoje proizvodni pogoni, ljudi, sirovine, mozak — također, ali nema novca. Trenutno najjednostavnije što država može dati ljudima je novac.
Kakav je vaš osjećaj? Ima li razumijevanja na vrhu?
Mislim da ovo pitanje trebate uputiti izravno njima.
Ali mnogi vas nazivaju osobom broj 1 u trenutnoj situaciji —osobom koja može spasiti Rusiju.
Hvala vam na ovoj recenziji. Doista se trudim.
Samo želim razumjeti: ako prije nije bilo proroka u našoj Domovini, ima li ga sada? Je li ovo privremena situacija s Centralnom bankom?
To se razdužilo, rekao bih, 30 godina. Kad bismo vodili kompetentnu monetarnu politiku u skladu sa zahtjevima novog svjetskog ekonomskog poretka, integriranog sustava, razvijali bismo se poput Kine — 10 posto godišnje. Bilo je takvih prilika. I ovih 30 godina praktički obilježavamo vrijeme. Dakle, nije čak ni pitanje slušaju li oni ili ne, samo treba objektivno pogledati i vidjeti kako se razvijaju Kina i Indija, a kako se mi razvijamo. Što nas je spriječilo da se razvijamo na isti način?
Štoviše, sustav upravljanja novim svjetskim ekonomskim poretkom, koji opisujem u svojim knjigama, je univerzalan. U Japanu je uspješno funkcionirao sve dok Amerikanci nisu poremetili japanski gospodarski rast. Pa čak i u Etiopiji, gdje su također počeli formirati ovaj model upravljanja (i nekoliko puta ostvarili rast). Drugim riječima, ovaj univerzalni model upravljanja modernim gospodarstvom, usmjeren na rast javnog blagostanja kroz ulaganje u novi tehnološki poredak, potrebno je implementirati. Istovremeno, naravno, ciljano korištenje novca podrazumijeva visoku odgovornost. Bacanje novca iz helikoptera nije naša stvar.
Riječ je o ciljanom kreditnom izdavanju temeljenom na suvremenim digitalnim alatima sa strogim sustavom kontrole usmjerenim na ulaganje u nove tehnologije. Znamo kako to učiniti, kako minimizirati ljudski faktor uvođenjem digitalnih tehnologija, uključujući i digitalnu rublju. Ali to nije isplativo za one koji se i dalje pridržavaju prethodnih strategija. Napravili su od Rusije kravu, a iz toga su isisali 100 milijardi dolara u offshore tvrtkama. Ali sada su nam Amerikanci zatvorili offshorizaciju. Postoji realna šansa, moramo je iskoristiti.
Što biste savjetovali ljudima? Sada je glavni upit u internetskim tražilicama gdje uložiti novac u eri turbulencija. Što bi ljudi trebali učiniti?
Prije svega, ne činite nikakve nagle pokrete. U svakom slučaju, što nije potrebno — trčati za dolarima ili eurima. Jer ne znamo što će se sljedeće dogoditi s ovim valutama. Ako se naš sustav odvoji od zapadnog, onda naše banke ne mogu učinkovito ulagati dolare i eure nigdje, osim u valutne špekulacije. Ali nadam se da će naše vlasti ipak obuzdati devizno tržište.
U tom kontekstu, ono što su banke napravile, naglo su podigle kamatnu stopu na devizne depozite, pokazalo se pretjerano, što je izazvalo paniku. Mislim da će se rublja stabilizirati ako se, naravno, špekulanti uklone s deviznog tržišta i da se valuta proda samo uvoznicima i osobama koje rođacima u razumnim granicama prenose novac u inozemstvo ili idu na službeni put prema propisima. U suprotnom, blokirajte kanale curenja valute. Tada će se priljev valute vratiti u normalu.
Znate, imamo vrlo pozitivnu trgovinsku bilancu. Uvedena je obvezna prodaja 80% devizne zarade. Ako taj prihod prodate na burzi, količina valute će biti veća nego što je potrebno uvoznicima. Imat ćemo višak valute. To znači da će tečaj rublje ojačati, odnosno vratiti se na stare pokazatelje – 80 ili čak 70 rubalja po dolaru. No, dok Središnja banka ne ukloni špekulante s tržišta i ne dopusti poslovnim bankama da to postanu, tečaj rublje se neće stabilizirati. Dakle, nažalost, monetarne vlasti se još nisu došle pameti i nisu počele provoditi ispravnu politiku makroekonomske stabilizacije, a ne mogu dati nikakav savjet osim kako ulagati u zlato ako je moguće (pogotovo što je Vlada skinut PDV sa zlata). Nema druge prave imovine i sigurnih utočišta.
Dakle, trebamo kupiti zlato?
Kupite osnovne potrepštine. Ili investirajte u nekretnine, u nešto pouzdano. Što se tiče ulaganja u dolare i eure… Oni su nam već prestali biti valuta. Ovo više nije valuta, već neke obveze drugih zemalja koje se mogu, ali i ne moraju ispuniti. Stoga moramo tražiti druge prilike. Ali želim još jednom naglasiti da pravilnom politikom možemo vrlo brzo stabilizirati rublju, pa čak i vratiti njezinu kupovnu moć.
U kojoj perspektivi?
To se može učiniti sutra, znate? Vlade Primakova i Geraščenka to su učinile za tjedan dana.
Može li vlada to učiniti?
Naravno da može. Da biste to učinili, općenito, trebate donijeti dvije odluke: popraviti valutnu poziciju poslovnih banaka i uvesti standarde za prodaju valuta za ne trgovačke transakcije, te zadržati slobodno konvertibilno devizno tržište samo za trgovačke transakcije. To je sve. Možete to napisati za 15 minuta i objaviti u roku od jednog dana, ili donesite u roku od tri dana, i rublja će se stabilizirati.
izvor : The Canadian patriot