by Stručno upozorenje na medijsko izvještavanje koje potiče paniku i uznemirenost građana
Poštovani, obraćam vam se kao psihologinja zabrinuta zbog načina na koji pojedini mediji – osobito portal Index.hr – kontinuirano izvještavaju o aktualnim događanjima koristeći emocionalno nabijene izraze i vizualne podražaje koji potencijalno narušavaju mentalno zdravlje građana.
Današnji primjer odnosi se na burzovna kretanja, gdje se koristi izraz “pokolj na burzama”, uz vizualno pojačane crvene grafike i naslove.
Ovakav način izvještavanja – iz minute u minutu, s naglaskom na dramatične detalje – stvara kontinuiranu izloženost prijetnji i održava stanje pojačane budnosti.
Ili, par dana stariji primjer izvještavanja o burzi koristeći termine “svjetski trgovinski rat” i “tragedija”.
Takvi senzacionalistički elementi ne pridonose racionalnom razumijevanju situacije, već mogu izazvati paniku, tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti, osobito kod osoba koje su već pod kroničnim stresom.
Važno je naglasiti da ovo nije izoliran slučaj – ovaj obrazac izvještavanja prisutan je godinama, osobito tijekom kriznih razdoblja poput pandemije COVID-19, izvještavanja o klimatskim promjenama, vremenskim neprilikama i ekonomskoj nestabilnosti. U svim tim situacijama, mediji često posežu za terminima poput ‘katastrofa’, ‘kolaps’, ‘apokalipsa’ ili ‘najgori scenarij’, što dodatno pojačava kolektivni osjećaj prijetnje.
S obzirom na veliki doseg portala Index.hr – prema dostupnim podacima, redovito je među najčitanijim hrvatskim portalima s preko milijun jedinstvenih korisnika mjesečno – odgovornost uredništva za način izvještavanja posebno je značajna.
S neuropsihološkog aspekta, ovakvi sadržaji aktiviraju amigdalu, regiju mozga povezanu s obradom prijetnje i straha (LeDoux, 2000). To pokreće stresni odgovor organizma – uključujući povišeno lučenje kortizola i adrenalina – što može rezultirati smanjenom sposobnošću emocionalne regulacije i racionalnog donošenja odluka.
Ovakav tip izvještavanja time predstavlja rizik za mentalno i fizičko zdravlje građana.
Kao stručnjakinja za marketinšku i medijsku analitiku, svakodnevno proučavam učinkovitost i efektivnost medija u prenošenju poruka te vrlo dobro poznajem opseg i snagu utjecaja koje medijski sadržaji imaju na ponašanje i doživljaj publike. Upravo zato osjećam profesionalnu i etičku odgovornost upozoriti na potencijalne negativne posljedice senzacionalističkog izvještavanja.
Stoga predlažem da Hrvatsko psihološko društvo:
– razmotri mogućnost javnog priopćenja ili apela kojim bi se upozorilo na psihološke posljedice senzacionalizma u medijima
– kroz Sekciju za psihologiju medija (HPD) inicira izradu stručnih smjernica za odgovorno izvještavanje, osobito u kriznim i osjetljivim društvenim kontekstima
Rado stojim na raspolaganju za daljnju suradnju ili doprinos raspravi o ovoj važnoj temi.
Literatura:
– LeDoux, J. E. (2000). Emotion circuits in the brain. Annual Review of Neuroscience, 23, 155–184.
S poštovanjem,
Ivana Begić, univ.mag.psych.