valerije vrček

Vrček: Utopijska obećanja umjetne inteligencije

Američki su znanstvenici povezali alate umjetne inteligencije s laboratorijskom aparaturom i uspješno proveli složene kemijske eksperimente (»Nature«, 2023).

Njihov robot »Coscientist« povezan s protokolom ChatGPT, velikim jezičnim modelima (LLM) i drugim algoritmima može samostalno i efikasno ponoviti kemijske reakcije. Ono što su nobelovci (Akira Suzuki i Richard Fred Heck) nekoć otkrivali i godinama razvijali sklopovi umjetne inteligencije mogu jednostavno reproducirati za nekoliko sati, piše Valerije Vrček u kolumni za Glas Koncila.

Pretvaranje informacije u materiju

Gabe Gomes, glavni autor inteligentne instalacije, tumači važnost svojih rezultata: »Pretvaramo bitove u atome!« Ushit je umjetnom inteligencijom razumljiv jer se njegov protokol može primijeniti za priprave različitih spojeva, materijala, lijekova… Osim toga, Gomes je vlasnik kompanije »Aithera«, koja promiče uporabu umjetne inteligencije i poziva znanstvenike da se koriste njegovim treniranim algoritmima, jezičnim »transformerima« i drugim proizvodima.

Umjetna inteligencija, dakle, može upravljati laboratorijskim priborom, pipetirati, miješati, zagrijavati i izolirati ciljane kemijske spojeve. Stoga ne čudi povik sa službenih stranica Gomesove tvrtke: »Dobrodošli u budućnost znanosti!« Nekoga možda mogu zabrinuti roboti kojima upravlja umjetna inteligencija jer, čini se, u svojoj samostalnosti mogu izbjeći kontroli, mogu se zlorabiti za pripravu droga, biološkoga oružja i eksploziva. Ipak, »Coscientist« i slični konstrukti umjetne inteligencije – nisu inteligentni.

Što je »GIGO efekt«?

Umjetna inteligencija ne može napraviti nešto što čovjek nije u stanju osmisliti, što mu nije dostupno ili što ne može nadzirati. Bez zadanih uputa ni jedno računalo ne može riješiti ni jedan problem. Bez pravila oblikovanih u digitalnom obliku ni jedan procesor ne može obraditi nikakve podatke. Kao što se baš ni jedna kemijska reakcija ne može odvijati izvan zadane prirode kemijske veze, tako ni jedan računalni program ne djeluje izvan zadanoga binarnoga sustava. Potpuna ovisnost računala o čovjeku opisuje i takozvani GIGO (»garbage in, garbage out«) efekt – smeće na ulazu, smeće na izlazu!

Koliki je IQ umjetne inteligencije i perilice rublja?

Umjetna je inteligencija servis koji radi dosadne poslove, iteracije, ponavljanja, konvergencije algoritama, optimizacije, a sve prema ulaznim parametrima koje je zadao čovjek. Izvan toga okvira kvocijent inteligencije umjetne inteligencije jednak je nuli. Umjetna inteligencija može biti nasumična i stohastična, može biti skokovita, prepuna petlja ili prečaca, ali ne može biti kreativna.
Sve te hermetične operacije poznate su čovjeku i baš zato čovjek stvara programske jezike za naporne i zamorne replikacije, za monotona nizanja, automatizirane procedure… Naravno, to znači da umjetna inteligencija može biti vrlo korisna.

Može osloboditi čovjeka od rutinskih, vremenski zahtjevnih, pa i teških poslova. Baš poput perilice rublja. Jer istim je rječnikom i perilica rublja – umjetna inteligencija! Doduše s ograničenim brojem programa. Ručnim okretanjem programatora perilica »razlikuje« bijelo od tamnoga rublja, sintetiku od pamuka, izvodi operacije centrifugiranja pri različitim brzinama, a u slučaju preopterećenja, odnosno prevelike količine rublja – perilica »ne želi« pokrenuti zadani protokol.

Spasiteljska obećanja znanosti

Ipak zabrinjava »svjetlosna brzina« razvoja i primjene računalnih programa i umjetne inteligencije, prespora regulacija i njihova prebrza zloporaba, kontrola, moć, krađa intelektualnoga vlasništva, prodaja magle… No zabrinjava i pretjeran zanos, očekivanja, ali i fatalizam koji se veže uz pojavu takozvane umjetne inteligencije.

Hvalospjevi o umjetnoj inteligenciji podsjećaju na utopijska obećanja koja je, još prije četvrt stoljeća, ismijavao njemački mislilac Hans Magnus Enzensberger: »Mnogi su odjednom tvrdili da je samo pitanje trenutka kada će roboti protjerati biblijsko prokletstvo rada i kada će evolucija umjetne inteligencije stati na kraj žalosnim ljudskim nesavršenostima.«

Koliko će ljudskih osobina pridobiti umjetna inteligencija ovisi jedino o pjesničkim ili stilskim figurama. Jer bez personifikacijskih metafora umjetna inteligencija nije ni inteligentno ni transhumano biće.

Izvor: https://narod.hr/hrvatska/vrcek-utopijska-obecanja-umjetne-inteligencije