Raspada li se VELIKO PRESLAGIVANJE? (GREAT RESET) 3.dio
Veliki reset u krizi – ne uspijevaju dobiti pristanak
Neprofitni industrijski kompleks nije bio pripremljen za jednostavnu prodaju Velikog Reset-a prije njegove objave. Umjesto toga, došlo je odjednom, niotkuda. I iz tog razloga, bio je nespretno povezan s njihovim dosadašnjim radom (klimatske promjene i smanjenje siromaštva).
Čini se da nedostaje desetak godina propagande da povežu točke između klimatskih promjena, siromaštva s jedne strane i neuro-implantacije i praćenja stanovništva, s druge strane.
Postupni proces izgradnje podrške Velikom resetu, kroz pristanak, (kroz izgradnju tih ideja kroz akademsku zajednicu i tisak, u popularnoj kulturi i medijima), mogao se provesti.
Činjenica da nije predstavljeno nam je kroz kontradiktoran skup postulata. Izravna i brutalna ‘iskrenost’ resetiranja, u kojem je medij poruka “učini to zato što mi kažemo!” olakšava suprotstavljanje. Istodobno, postavlja ozbiljna pitanja u pogledu vremena i metode.
Na kraju je izdavanje „The Great Narrative“ još fascinantnije. Ovo djeluje poput nastavka Covid-19: The Great Reset, koji je i sam imao ulogu narativne upute. Namijenjen koliko studentima, tako i agencijama za odnose s javnošću i političarima, čitajući ga otkrivaju sve pogreške i narativne točke koje nisu bile korisne, bile vezane uz stvarne događaje itd.
Postoji toliki nesklad između naracije i predviđenih događaja u Velikom resetu i onoga što se zapravo dogodilo, pa možemo razumjeti zašto je „The Great Narrative“ morao biti napisan i objavljen na brzinu.
|Stoga će biti važno istražiti i usporediti razlike između ova dva teksta.|
Od završetka Drugog svjetskog rata, zapadne elite opredijelile su se za tijek povijesnog razvoja na temelju ‘postupnih reformi i promjena’. Za razliku od radikalizma i brzih promjena u prvih pedeset godina 20. stoljeća.
Mnoge promjene u geopolitici svijeta i Europe koje su zamislili arhitekti Trećeg Reicha danas provode zapadne elite, ali te promjene se donose postepeno i polako tijekom razdoblja od sedam desetljeća a ne sedam godina.
Kroz to se mogu riješiti problemi i izgraditi kohezija unutar i među elitama. Brzi tempo promjena koje su se dogodile u prvoj polovici 20. stoljeća izazvao je zabrinutost i izazvao podjele između zapadnih elita, te izazvao ‘histaminsku’ reakciju među populacijom.
Kada stanovništvo koristi društvene mreže kako bi otvoreno raspravljalo o rupama u mainstream narativu, njihovi se komentari i objave nazivaju “lažnim vijestima”. Fact checker-i tako kažu, iako je nedavna tužba protiv Facebooka otkrila preko FB-ova replike da Zuckerberg smatra da su stavovi Fact checker-a samo mišljenja. “Facebook tiho priznaje da su njegove ‘provjere činjenica’ treće strane su zapravo ‘mišljenja“.
Potreba da se otvoreno govori o ‘narativima’ i borbi protiv lažnih vijesti kao što to čini WEF, sama je po sebi je znakovita i znak je njihove vlastite slabosti. Resestistički narativ se raspada, a bez podrške javnosti pribjegavaju nestabilnoj represiji.
Sloboda, kao i ljubav, dolazi iz snage. Diktatura, kao i strah, dolazi zbog gubljenja kontrole. A moć je poput vode, što je više hvatate, brže je gubite.
Apsolutna panika je opipljiva.
Izvor: Strategic Culture Foundation , by Joaquin Flores
1.dio – Kad se veliki narativi raspadnu
2.dio – Nepovjerenje prema elitama
3.dio – Kriza velikog preslagivanja